Apadana
Apadana (perzijski: آپادانا) je naziv za veliku dvoranu za prijeme u Perzepolisu i perzijskim gradovima. Ona pripada najstarijem dijelu grada, izgrađenom u prvoj polovici 5. vijeka pne. prema originalnoj zamisli Darija Velikom, a dovršenom od strane Kserksa I.
Etimologija
Staroperzijska riječ apadāna "palača", izgovarana na elamskom ha-ha-da-na a na babilonskom, ap-pa-da-an je etimološki nejasna. Uspoređivana je sa sanskrit riječu apa-dhā "skrivanje", grčkom apo-thēkē "skladište". Riječ je preživjela u nekoliko jezika kao posuđenica, uključujući arapski fadan, armenski aparan-kh za "palaču".
Razmjeri
Apadana je pokrivala područje od 112.000 kvadratnih metara, a strop joj je podržavalo 72 stupova, svaki visok 20 m (1,5 metar viši od stupova Artemidinog hrama u Efezu). Cijelu je dvoranu godine 331. pne. uništila vojska Aleksandra Velikog, ostavivši samo jedan stup. Kamenje od stubova se kasnije koristilo kao građevinski materijal za okolna naselja, ali nakon rekonstrukcije u 20. vijeku, podignuto je 14 stupova.
Opis
U dvoranu se pristupa preko dva monumentalna stubišta, na sjeveru i na istoku. Ona su ukrašena reljefima, prikazujući izaslanike 23 podanička naroda Perzijskog Carstva kako plaćaju danak Dariju I, predstavljenom u središtu. Različiti izaslanici su detaljno prikazani, a što je dalo vrijedan uvid u kostime i opremu različitih naroda Perzije u 5. vijeku pne. Postoje natpisi na staroperzijskom i elamitskom.
Povezano
- Nakš-e Rustam
- Tak-e Bostan
Vanjske veze
Apadana na Wikimedijinoj ostavi
- R. Schmitt, D. Stronach: Apadāna, Encyclopedia Iranica
- Apadana, Orijentalni institut Univerziteta u Chicagu
- Iransaga: Achaemenians
- Virtualna rekonstrukcija apadane u Perzepolisu
- p
- r
- u
perzijski / parsi (800–300 pne.) • partski / parti (300 pne.–700) • horasanski / horasani (700–1000) • rajski / razi (1000–1300) • azarski / azari (1300–1500) • isfahanski / isfahani (1500–1925)
Drevni: elamski (3200–539 pne.) • medijski (728–550 pne.) • ahemenidski (550–330 pne.) • seleukidski (312–247 pne.) • partski (247 pne.–224) • sasanidski (224–651)
Islamski: samanidski (819–999) • bujidski (934–1055) • gaznavidski (963–1187) • guridski (1148–1215) • seldžučki (1037–1194) • ilhanidski (1256–1335) • timuridski (1370–1507) • safavidski (1501–1736) • kadžarski (1785–1925)
Islamski: samanidski (819–999) • bujidski (934–1055) • gaznavidski (963–1187) • guridski (1148–1215) • seldžučki (1037–1194) • ilhanidski (1256–1335) • timuridski (1370–1507) • safavidski (1501–1736) • kadžarski (1785–1925)
Anšan • Amol • Ardabil • Balh • Bam • Buhara • Damgan • Derbent • Dura-Europos • Ekbatana • Firuzabad • Gazni • Gurgandž • Hatra • Hekatompil • Herat • Isfahan • Istahr • Jazd • Kašan • Kazvin • Kom • Ktezifont • Maraga • Mašhad • Merv • Nisa • Nišapur • Pasargad • Perzepolis • Raj • Šahrisabz • Samarkand • Sultanija • Širaz • Šuštar • Suza • Tabriz • Taht-e Sulejman • Teheran • Zandžan • Zarandž
Ab-anbar • Andaruni • Ajvan • Bazar • Biruni • Čahar-bag • Džamija • Gonbad • Hašt-behešt • Hašti • Hovz • Imamzade • Jakčal • Kanat • Karavansaraj • Kuče • Pandždari • Sahn • Stup • Šabestan • Talar • Tekija • Vjetrohvat • Vrtovi
Umjetnost • Urbanizam • Islamska arhitektura • Moderna arhitektura (1925–2024)
Arhitekti • Gradovi (planirani • historijske prijestolnice) • Ab-anbari • Bazari • Crkve • Džamije • Imamzada • Karavansaraji • Kupole • Mauzoleji • Mostovi • Palače • Sinagoge • Stadioni • Tornjevi • Utvrde • Vrtovi
