Blanka Vlašić

Blanka Vlašić
Blanka Vlašić
Blanka Vlašić slavi pobjedu na svjetskom atletskom prvenstvu u Osaki 2007.
Biografske informacije
Puno imeBlanka Vlašić
Rođenje8. studenog 1983.
Split
DržavljanstvoHrvatska
Sportski rezultati
Osobni rekordi208 cm
Medalje
Osvojene medalje
Atletika
Olimpijske igre
Srebro Peking 2008. skok u vis
Svjetska prvenstva
Zlato Osaka 2007. skok u vis
Zlato Berlin 2009. skok u vis
Srebro Daegu 2011. skok u vis

Šablon:Medalje SDP

Bronca SDP Budimpešta 2004. skok u vis
Srebro SDP Moskva 2006. skok u vis
Zlato SDP Valencia 2008. skok u vis
Zlato SDP Doha 2010. skok u vis
Europska prvenstva
Zlato EP Barcelona 2010. skok u vis
Mediteranske igre
Zlato MI Tunis 2001. skok u vis

Blanka Vlašić (Split, 8. studenog 1983.), hrvatska atletičarka, hrvatska rekorderka (208 cm - 2. rezultat svih vremena) i dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis.

Mladost

Rođena je u sportskoj obitelji. Otac Joško bio je uspješan atletičar, desetobojac i osvajač zlatne medalje na Mediteranskim igrama u Casablanci, gradu po kojem je i Blanka dobila ime. Majka Venera je bivša prvakinja Jugoslavije u skijaškom trčanju.

Privukla je pažnju svjetske atletske javnosti već sa 16 godina, kada je počela ostvarivati zapažene rezultate. S nepunih 17 godina nastupala je na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000 godine. Godinu poslije već ima šesto mjesto na Svjetskom atletskom prvenstvu u kanadskom Edmontonu. U konkurenciji juniora Blanka je bila nedodirljiva. Osvojila je dva naslova svjetske prvakinje. Prvi put je visinu od 200 cm, preskočila na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu, gdje je imala simboličan startni broj 200.

Seniorski nastupi

U Osaki 2007.
U Berlinu 2008.
Preskače 208 cm u Zagrebu 2009.

Nakon uspješnog uzleta u svijetu seniorske atletike, veliko breme očekivanja rezultata od nje na Ljetnim olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine od strane hrvatske javnosti, prekinulo je njezin niz uspješnih nastupa. Zbog stresa se pojavio nepravilan rad štitnjače, koja je operativno izvađena 2005.g. (slična stvar se dogodila i alpskoj skijašici Janici Kostelić). Bila je bez natjecanja 333 dana sve do prvenstva Hrvatske 2005., kada je preskočila 195 cm. Blanka se uspješno vratila skokovima početkom 2006., kada ostvaruje tada najbolje rezultate svoje karijere (već otprije je hrvatska rekorderka s preskočenih 203 cm na otvorenom). Dobitnica je Državne nagrade za sport "Franjo Bučar" 2006. godine, a nominirana je i za najbolju atletičarku 2007. godine.

Sezona 2007.

Godina 2007. bila je briljantna za Blanku Vlašić. Početak nije bio obećavajući. Na Europskom dvoranskom prvenstvu u Birminghamu bila je 5. s preskočenih 192 cm. Nastupila je na osam dvoranskih mitinga, a na tri je pobijedila. Na atletskom mitingu u Splitu, 24. veljače 2007., bila je 2. s preskočenih 200 cm. Na prvom atletskom mitingu na otvorenom, u katarskoj Dohi, pobijedila je s novim hrvatskim rekordom 204 cm. Na mitingu u Madridu, preskočila je 205 cm, a samo tjedan dana kasnije, 30. srpnja 2007. preskočila je visinu od 206 cm na atletskom mitingu u Solunu i tako postavlja novi osobni i hrvatski državni rekord, kojeg samo tjedan dana poslije ruši na atletskom mitingu u Stockholmu skokom od 207 cm. Tako je četiri puta u sezoni rušila osobni i hrvatski rekord. Sedam puta pokušala je srušiti svjetski rekord Bugarke Stefke Kostadinove od 209 cm.

Na svjetskom atletskom prvenstvu u japanskoj Osaki, 2. rujna 2007., skokom od 205 cm (iz trećeg pokušaja), postala je svjetska atletska prvakinja.

Pobijedila je na 18 od 19 natjecanja u sezoni na otvorenom, uključujući i mitinge Zlatne lige u Parizu, Rimu, Zürichu, Bruxellesu i Berlinu. Jedino je u Oslu bila druga. Pobijedila je na svjetskom atletskom finalu u Stuttgartu. Na 20 natjecanja, preskočila je 200 cm. Čak 11 puta preskočila je 202 cm na otvorenom, sve ostale atletičarke ukupno 8 puta u sezoni. Sa 207 cm, došla je na diobu drugog mjesta svih vremena. Imala je 6 najboljih skokova sezone i 8 od najboljih 10. Proglašena je evropskom atletičarkom godine. Nominirana je za najbolju svjetsku atletičarku godine i bila je druga. Svjetska atletska federacija (IAAF), proglasila je njen skok od 207 cm, najboljim ženskim atletskim rezultatom godine. U izboru Sportskih novosti, proglašena je najboljom sportašicom Hrvatske u 2007. Ušla je u povijest, kao prva koja je dobila glasove baš svih novinara (365). Druge sportašice nisu dobile nijedan glas, što nije uspjelo ni Janici Kostelić.

Sezona 2008.

Blanka je u novoj sezoni na otvorenom (do 1. VI.) pobijedila na svih osam natjecanja na kojima je bila. I to uvijek sa skokovima preko dva metra. Seriju pobjeda započela je na dvoranskim natjecanjima. Na mitingu u Göteborgu 29. siječnja ostvarila je prvu pobjedu u sezoni, preskočivši 201 cm. Pobijeđivala je redom u Arnstadtu 2. veljače, s preskočenih 203 cm, u Banskoj Bistrici 5. veljače s preskočenih 204 cm te u Karlsruheu 10. veljače s preskočenih 202 cm. Prije nastupa u Splitu u dvorani Gripe, tužila se na bolove u kuku, ali je opet pobijedila s rekordom mitinga od 201 cm. U svibnju počinje sezona na otvorenom, a Blanka i dalje suvereno skače. Blanka je vlasnica prvih šest najboljih rezultata sezone, od kojih je najviši 206 cm. Jedino je Jelena Slesarjenko zabilježila pobjedu u ovoj godini, ali na mitingu na kojem Blanka nije sudjelovala.

Sezona 2009.

Blanka u kolovozu u Berlinu brani titulu svjetske prvakinje, a 31. kolovoza na Hanžeku, u Zagrebu, obara svoj osobni rekord preskačući 208 cm, što je drugi rezultat svih vremena.

Sezona 2010.

Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u katarskoj Dohi bila je prva s preskočenih 200 cm, čime je obranila naslov. Na Europskom prvenstvu u Barceloni, Blanka je osvojila zlatnu medalju s preskočenih 203 cm, što joj je bio rezultat sezone. Na Kupu kontinenata održanom u Splitu pobijedila je pred 20 000 gledatelja.[1]

Krajem prosinca 2010 , u izboru Međunarodnog udruženja sportskih novinara (AIPS) španjolski tenisač Rafael Nadal i Blanka Vlašić izabrani su za najbolje sportaše svijeta u 2010. godini.[2][3]

Rezultati

Blanka Vlašić obraća se publici pred početak zagrebačkog maratona 2012.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Postignuća na velikim natjecanjima

U Valenciji 2008.
U Berlinu 2009.
U Daeguu 2011.
Godina Natjecanje Mjesto Natjecanje
2000. Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici Kingston Jamajka 1.
2001. Svjetsko prvenstvo u atletici Edmonton, Kanada 6.
Mediteranske igre Tunis 1.
2002. Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici Santiago, Čile 1.
Evropsko prvenstvo u atletici München, Njemačka 5.
2003. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Birmingham, Engleska 4.
Svjetsko prvenstvo u atletici Pariz, Francuska 7.
Finale svjetskog kupa Monte Carlo, Monako 4.
2004. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Budimpešta, Mađarska 3.
Olimpijske igre Atena, Grčka 11.
2006. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Moskva, Rusija 2.
Evropsko prvenstvo u atletici Göteborg, Švedska 4.
Finale svjetskog kupa Stuttgart, Njemačka 6.
2007. Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici Birmingham, UK 5.
Svjetsko prvenstvo u atletici Osaka, Japan 1.
Finale svjetskog kupa Stuttgart, Njemačka 1.
2008. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Valencia, Španjolska 1.
Olimpijske igre Peking, Kina 2.
Finale svjetskog kupa Stuttgart, Njemačka 1.
2009. Svjetsko prvenstvo u atletici Berlin, Njemačka 1.
Finale svjetskog kupa Solun, Grčka 1.
2010. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Doha, Katar 1.
Europsko prvenstvo u atletici Barcelona, Španjolska 1.
2011. Svjetsko prvenstvo u atletici Daegu, Južna Koreja 2.

Izvori

  1. Večernji list Zagreb, 30. prosinca 2010.
  2. 2,0 2,1 http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/103944/Blanka-najbolja-sportasica-svijeta.html
  3. 3,0 3,1 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-12-31. Pristupljeno 2013-12-11. 
  4. http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=16930&sec=1475
  5. http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/8788/Blanka-Vlasic-ima-i-rekord-Stuttgarta.html
  6. http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/43059/Default.aspx
  7. http://www.hrsport.net/vijesti/379523/ostali-sportovi-atletika/vlasic-najbolja-u-oslu[mrtav link]
  8. http://www.ogulin-info.com/hrvatska/23-sport/565-blanka-najbolja-na-grand-prix-mitingu-u-londonu.html
  9. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-15. Pristupljeno 2013-12-11. 
  10. http://www.index.hr/sport/clanak/svecanost-u-beogradu-blanka-najbolja-atleticarka-europe-perkovic-najbolja-u-konkurenciji-mladih/518287.aspx
  11. http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/97423/Blanka-je-najbolja-atleticarka-svijeta.html
  12. http://www.jutarnji.hr/blanka-najbolja-europska-sportasica-u-izboru-poljske-novinske-agencije--drustvo-joj-pravi-rafa-nadal/913723/
  13. http://metro-portal.hr/blanka-vlasic-najbolja-sportasica-europe-prema-sportskim-novinarima/53694

Vanjske poveznice

Blanka Vlašić na Wikimedijinoj ostavi
  • Službena stranica Blanke Vlašić
  • Životopis na službenim stranicama OI u Pekingu 2008.
  • p
  • r
  • u
Sportaši godine Sportskih novosti
Sportaš
godine


1960. Perušić
1970. Skansi
1980. Ćosić
1990. Kukoč
2000. Pešalov
2010. Kostelić


1961. Jovanović
1971. Parlov
1981. Šurbek
1991. Kukoč
2001. Ivanišević
2011. Kostelić

1952. VK Gusar
1962. Pilić/Jovanović
1972. Parlov
1982. Ljubek
1992. Ivanišević
2002. Kostelić
2012. Cernogoraz

1953. Vlašić
1963. Gjergja
1973. Parlov
1983. Šurbek
1993. Ivanišević
2003. Kostelić
2013. Mandžukić

1954. Dolinar
1964. Pilić
1974. Sušanj
1984. Lisjak
1994. Ivanišević
2004. Draganja
2014. Čilić

1955. Vukas
1965. Depolo
1975. Stipančić
1985. Petrović
1995. Mavrović
2005. Ljubičić
2015. Rakitić

1956. Račić
1966. Bilić
1976. Ljubek
1986. Petrović
1996. Ivanišević
2006. Ljubičić
2016. Martin

1957. Kačić
1967. Pilić
1977. Alebić
1987. Šabjan
1997. Mavrović
2007. Balić
2017. Srbić

1958. Murat
1968. Šurbek
1978. Janić
1988. Primorac
1998. Šuker
2008. Ude

1959. Smoljanović
1969. Šurbek
1979. Šurbek
1989. Kukoč
1999. Kožulj
2009. Kostelić

Sportašica
godine


1960. Kokeza
1970. Meglaj
1980. Krištof
1990. Petrović
2000. Kostelić
2010. Vlašić


1961. Zeier
1971. Nikolić
1981. Dubravčić
1991. Nakić
2001. Kostelić
2011. Vlašić

1952. Babović
1962. Šikovec
1972. Nikolić
1982. Perman
1992. Perman
2002. Kostelić
2012. Perković

1953. Babović
1963. Šikovec
1973. Torti
1983. Šašak
1993. Skoko
2003. Kostelić
2013. Perković

1954. Ligorio
1964. Vučković
1974. Pavličić
1984. Batinić
1994. Majoli
2004. Vlašić
2014. Perković

1955. Babović
1965. Petnjarić
1975. Batinić
1985. Perman
1995. Majoli
2005. Kostelić
2015. Perković

1956. Jeričević
1966. Petnjarić
1976. Krištof
1986. Šekarić
1996. Majoli
2006. Kostelić
2016. Perković

1957. Vučković
1967. Resler
1977. Pavličić
1987. Šekarić
1997. Majoli
2007. Vlašić
2017. Perković

1958. Zeier
1968. Bjedov
1978. Galošević
1988. Šekarić
1998. Kostelić
2008. Vlašić

1959. Zoković
1969. Boban
1979. Dubravčić
1989. Šekarić
1999. Kostelić
2009. Vlašić

Muška ekipa
godine

1990. KK Split
2000. Osmerac *
2010. Vaterpolo *

1991. KK Split
2001. Nogomet *
2011. Vaterpolo *

1992. Košarka *
2002. Dvojac “bez” *
2012. Vaterpolo *

1993. RK Zagreb
2003. Rukomet *
2013. Četverac "par" *

1994. Dvojac “sa” *
2004. Rukomet * 2014. Četverac "par" *

1995. Rukomet *
2005. Tenis * 2015. Četverac "par" *

1996. Rukomet *
2006. VK Jug 2016. Četverac "par" *

1997. Nogomet *
2007. Vaterpolo * 2017. Vaterpolo *

1998. Nogomet *
2008. Nogomet *

1999. Vaterpolo *
2009. Rukomet *

Ženska ekipa
godine

1990. ŽKK Jedinstvo
2000. Odbojka *
2010. ŽKK Gospić CO

1991. ŽOK Mladost
2001. Košarka *
2011. Košarka *

1992. Kuglanje *
2002. ŽRK Podravka
2012. Rukomet *

1993. Rukomet *
2003. Stolni tenis *
2013. Karate *

1994. ŽOK Mladost
2004. Samostrel *
2014. Samostrel *

1995. Odbojka *
2005. Stolni tenis * 2015. Karate *

1996. ŽRK Podravka
2006. ŽRK Podravka
2016. Stolni tenis *

1997. Odbojka *
2007. Himalajska eksp. 2017. Samostrel *

1998 ŽOK Dubrovnik
2008. Stolni tenis *

1999. Odbojka *
2009. Himalajska eksp.

* - reprezentacija
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 120488862
  • LCCN: nb2010009388
  • ISNI: 0000 0000 7889 3196
  • GND: 138768811