Demokratska Republika Gruzija

Demokratska Republika Gruzija
საქართველოს დემოკრატიული რესპუბლიკა
  
1918. – 1921.   
Zastava Grb
Zastava Grb
HimnaDideba Zetsit Kurtheuls
Lokacija Demokratske Republike Armenije
Lokacija Demokratske Republike Armenije
Karta Gruzijske republike (1918.-1921.)
Glavni grad Tbilisi
Jezik/ci gruzijski
Vlada Republika
premijer: Noe Ramišvili
Historija
 - Proglašenje nezavisnosti 28. maj 1918.
 - Sovjetska invazija februar 1921.
Stanovništvo
 - 1918. (procjena) (procjena) oko 2 500 000 
Valuta gruzijski maneti

Demokratska Republika Gruzija (gruzijski: საქართველოს დემოკრატიული რესპუბლიკა, Sakartvelos Demokratiuli Respublika; poznata i kao Prva gruzijska republika) bila je prva novovjeka gruzijska republika.

Ova država osnovana je na teritoriju bivše Carske Rusije i dijelovima Osmanskog Carstva uz Crno more nakon Oktobarska revolucija - 1917. Lideri ove države bili su menjševički članovi socijal demokratske i drugih gruzijskih partija koje su se udružile u stvaranju nove države.

Geografske karakteristike

U vrijeme kad je osnovana ova država graničila je s Demokratskom Republikom Armenijom na jugu, Osmanskim Carstvom na zapadu, Azerbajdžanskom Demokratskom Republikom na istoku, a sa sjevera sa Kubanskom narodnom republikom i Gorskom republikom sjevernog Kavkaza. Ta država je imala površinu od 107 600 km² (današnja Gruzija ima 69 700) i oko 2 500 000 stanovnika, glavni grad bio je Tbilisi.

Historija

Okolnosti nastanka

Lider gruzijskog nacionalnog preporoda bio je knez Ilja Čavčavadze, vođa književnog i društvenog pokreta zvanog Pirveli Dasi, ili prva grupa, druga grupa - Meore Dasi, koju je vodio književnik Georgi Cereteli, bila je puno liberalnija, ali je njen uticaj bio slabašan u usporedbi sa pokretom Mesame Dasi (treća grupa), koja je bila pokriće za ilegalnu Socijaldemokratsku partiju osnovanu 1893. Ona je isočetka bila marksistička partija, tako da je od 1898. njen član bio i Josif Džugašvili, koji je kasnije postao poznatiji kao Staljin. Kad je menjševička frakcija Ruske socijaldemokratske radničke partije preuzela kontrolu nad tim pokretom, Staljin je napustio Gruziju.[1]

Prvi predsjednik Noe Ramišvili

Odjeci Ruske revolucije 1905. zahvatili su i Gruziju, u kojoj se rasplamsala gerila, koju je krvavo ugušila carska vojska i kozaci. Nakon Februarske revolucije - 1917. Zakavkazjem (Gruzija, Armenija, Azerbejdžan) upravljao je komitet iz Petrograda, poznat kao Ozakom. Kasniji događaji te iste godine, a naročito boljševička Oktobarska revolucija prisilili su tadašnje političke lidere Zakavkazja, koji su manje više bili - menjševici na nevoljko otcjepljenje od Carske Rusije i osnivanje Zakavkaske Demokratske Federativne Republike. Eksplozija lokalnih nacionalizama, u kombinaciji s pritiskom koji je na tu državu vršila osmanska vojska sa zapada posljednjih mjeseci Prvog svjetskog rata, dovela je do sloma Zakavkaske federacije.[1]

Proglašenje nezavisnosti

Svečano proglašenje nezavisnosti u parlamentu 26. maj 1918.

Nakon tog je Gruzija proglasila nezavisnost 26. maja 1918. i odmah zatražila zaštitu lidera Centralnih sila Njemačke, ali joj je pobjeda Antante donijela britansku okupaciju. Gruzijci su u Antonu Ivanoviču Denikinu i njegovim bjelogardejcima kojima su Britanci izdašno pomagali, gledali veću opasnost za svoju slobodu od boljševika. Oni su odbili suradnju u naporima za restauraciju Carske Rusije pa su britanske snage napustile Batumi u julu 1920.[1]

Nezavisnost Gruzije sile Antante priznale su [[de facto još u januaru 1920., a i Sovjetska Rusija potpisiivanjem sovjetsko-gruzijskog sporazuma u maju 1920., pa su oni jedno kratko razdoblje i surađivali.[1]

Slom Demokratske Republike Gruzije

Nakon odbijanja da postanu članica Lige naroda, Gruziju su i de jure priznale članice Antante u januaru 1921. Ali joj to nije puno pomoglo, jer su je već u februaru napale jedinice Crvene armije i to bez Lenjinovog odobrenja, u akciji koju su organizirali dva gruzijska boljševika; Staljin i Grigorij Konstantinovič Ordžonikidze.[1]

Crvena armija je formalno došla pomoći konkurentskoj sovjetskoj vladi, i ustanicima, koje su sovjeti pomagali iz Azerbajdžana i Armenije, otpor je brzo slomljen pa je Gruzija organizirana kao Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika - 25. februara 1921.[1] Staljin i Grigorij Ordžonikidze su je 12. marta 1922. uklopili u Zakavkasku Sovjetsku Federativnu Socijalističku Republiku.

Još uvijek popularni gruzijski socijaldemokrati organizirali su oružanu pobunu 1924., ali je ona brutalno ugušena po naredbi Staljina.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 National revival” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 30. 09. 2013. 

Vanjske veze

  • National revival (en)}
Države u periodu građanskog rata i stvaranja SSSR (1917–1924)  
Prvi svjetski rat  Februarska revolucija  Oktobarska revolucija  RSFSR  Građanski rat  Bijeli pokret  Intervencija  Basmači  SSSR
Gerb Vremennogo pravitelьstva
Gerb Vremennogo pravitelьstva
 
Sjever  Pribaltik  Bjelorusija  Poljska
Nesovjetske: Sjevernokarelijska Država  Olonecka vlada  Sjeverna oblast  Republika Sjeverna Ingrija  Kraljevina Finska  Republika Finska  Baltička Kneževina  Vojvodstvo Kurlandije i Semigalije  Sjevero-zapadna vlada  Latvijska republika  Kraljevina Litva  Litavska Republika  Srednja Litva  Bjeloruska Narodna Republika  Kraljevstvo-regenstvo Poljske  Republika Poljska  Estonska Republika
Sovjetske: Finska Socijalistička Radnička Republika  Karelijska radnička komuna  Estonska radnička komuna  Sovjetska Republika Mornara i Mehaničara  Republika Iskolata  Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika  Litvanska Sovjetska Republika  Litvansko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika  Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija  Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika  Privremeni revolucionarni komitet Poljske
 
Ukrajina  Besarabija  Krim
Nesovjetske: Ukrajinska Narodna Republika  Ukrajinska Država  Holodnojarska Republika  Krimska Narodna Republika  Krimska regionalna vlada  Slobodna teritorija (Mahnovščina)  Moldavska Demokratska Republika  Jug Rusije
Sovjetske: Ukrajinska Narodna Republika Sovjeta  Donjecko-Krivorožska Sovjetska Republika  Odeska Sovjetska Republika  Rumčerod  Sovjetska Socijalistička Republika Tavride  Ukrajinska Sovjetska Republika  Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika  Krimska Sovjetska Socijalistička Republika  Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika  Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Don  Kuban  Sjeverni Kavkaz
Nesovjetske: Svevelika Vojska Dona  Kubanska Narodna Republika  Republika Saveza Gorštaka Sjevernog Kavkaza  Sjeverno-Kavkaski Emirat  Jug Rusije  Privremena Tersko-Dagestanska vlada
Sovjetske: Donska Sovjetska Republik  Kubanska Sovjetska Republika  Crnomorska Sovjetska Republika  Kubansko-Crnomorska Sovjetska Republika  Stavropoljska Sovjetska Republika  Terska Sovjetska Republika  Sjeverno-kavkaska Sovjetska Republika  Gorska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Povolžje  Ural  Sibir  Daleki istok
Nesovjetske:  Orenburški Kozački Krug  Mala Baškirija  Država Burjat-Mongolija  Komuč  Privremena oblasna vlast Urala  Privremena sibirska vlada (Derbera)  Privremena sibirska vlada (Vologodskogo)  Sibirska Republika  Ruska Država   Privremena sveruska vlada  Politički centar (Irkutsk)  Zabajkalska Kozačka Republika  Privremena jakutska oblasna narodna vlada  Priamurski kopneni kraj (Crni tampon)  Zeleni Klin  Ruska Istočna Granica  Primorska oblast
Sovjetske: Amurska Radnička Socijalistička Republika  Mala Baškirija  Baškirska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Votska Autonomna Oblast  Čuvaška Autonomna Oblast  Kalmička Automomna Oblast  Marijska Autonomna Oblast  Radnička Komuna Nijemaca Povolžja  Autonomna Oblast Nijemaca Povolžja  Jakutska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Usurijska Republika  Dalekoistočna Republika
 
Zakavkazje
Nesovjetske: Jugozapadna Kavkaska Demokratska Republika  Posebni zakavkaski komitet  Zakavkaski Komesarijat  Zakavkaska Demokratska Federativna Republika  Republika Gornja Armenija  Republika Armenija  Diktatura Centrokaspija  Azerbejdžanska Demokratska Republika  Arakska Republika  Privremena vojna diktatora Mugani  Muganska diktatura  Gruzijska Demokratska Republika
Sovjetske: Armenska Sovjetska Socijalistička Republika'  Bakinska Komuna  Socijalistička Sovjetska Republika Abhazija  Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika  Muganska Sovjetska Republika  Socijalistička Sovjetska Republika Gruzija  Južno-Osetijska Automona Oblast  Federativni Savez Socijalističkih Sovjetskih Republika Zakavkazja  Zakavkavska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika  Adžarska Automona Sovjetska Socijalistička Republika  Nahičevanska Sovjetska Republika  Nahičevanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
 
Srednja Azija

Nesovjetske: Alaška Autonomija  Buharski Emirat  Zakaspijska privremena vlada  Hivinski Kanat  Turkestanska Autonomija  Privremena ferganska vlada

Sovjetske: Turkestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika  Kara-Kirgiska Autonomna Oblast  Buharska Narodna Sovjetska Republika  Horezmska Narodna Sovjetska Republika  Horezmska Sovjetska Socijalistička Republika
 
Države izvan područja bivšeg Ruskog Carstva
Nesovjetske: Zapadno-Ukrajinska Narodna Republika  Guculjska Republika  Ruska Narodna Republika Lemko  Republika Komanča  Republika Prekmuje  Vanjska Mongolija (diktatura Ungerna)  Administracija Zapadne Armenije  Republika Pont  Čehoslovačka Republika
Sovjetske: Galicijska Socijalistička Sovjetska Republika  Ruska Krajina  Persidska Sovjetska Socijalistička Republika  Tuvinska Narodna Republika  Mađarska Sovjetska Republika  Slovačka Sovjetska Republika  Tarnobžeška Republika
Srodno: Sovjetske države izvan prostora bivšeg Ruskog Carstva
 Podebljanim slovima označene države i entiteti koje su pokazale stabilnima i preživjeli period.