Dujam II. de Judicibus

Dujam II. de Judicibus (lat. Domnius Lucari ili Doimo Lucaris), (Split, druga pol. 14. st. - Ugarska, nakon 1435.), splitski nadbiskup i metropolit. Posljednji je splitski nadbiskup iz predmletačkog razdoblja i zadnji Splićanin na nadbiskupskoj stolici.

Životopis

Podrijetlom je iz stare splitske plemićke obitelji Lukarić (Luccari). Godine 1409., kada je umro nadbiskup Peregrin Aragonac, bio je na funkciji arhiđakona. Tada mu je splitski Kaptol povjerio službu kaptolskog vikara, a potom ga gotovo jednoglasno izabrao za novog nadbiskupa. Izbor je potvrdio papa Ivan XXIII. 1410. godine, ali ja nastojao vratiti u Split izbjeglog nadbiskupa Andriju Benzija, pa je već danu potvrdu povukao i 1411. na splitsku nadbiskupsku stolicu ustoličio Petra X. Diškovića s Paga, dotadašnjeg biskupa Faenza, s čime se nisu slagali ni Splićani ni kralj Sigismund Luksemburški. Zbog toga je Dujam II. šest godina upravljao Splitskom nadbiskupijom kao kaptolski vikar i samo izabrani nadbiskup. U međuvremenu sprijateljio se s kraljem Sigismundom, na čijem je dvoru boravio nekoliko mjeseci tokom 1413. godine, kao voditelj izaslanstva Splićana u vezi sa zbacivanjem Hrvoja Vukčića Hrvatinića s položaja splitskog hercega.

Nakon što je nekadašnji splitski nadbiskup Andrija Benzi postao kaločko-bačkim nadbiskupom, Dujam II. je bez poteškoće dobio pristanak kralja Sigismunda, a onda i pape Ivana XXIII., pa je 1415. zaređen za splitskog nadbuskupa.^[1]

Nadbiskup Dujam dao je učvrstiti prvi kat zvonika sv. Duje i radove je povjerio splitskom majstoru Nikoli Tvrdoju, kojeg je proglasio "operarijem i nadzornikom zvonka crkve sv. Dujma i njegove gradnje".^[2]

Kada je Split 1420. godine priznao mletačku vlast, Dujam je, nezadovoljan ishodom događaja i vjeran kralju Sigismundu, zauvijek napustio Split te ostatak života proveo u Ugarskoj, noseći i dalje naslov splitskog nadbuskupa. God. 1435. ime mu je navedeno medu imenima biskupa koji su bili u državnom saboru u Požunu.^[2] Njegov grb uklesan je na donjem dijelu zvonika splitske katedrale i na sarkofagu njegove majke u peripteru katedrale.

Bilješke

↑ Novak, Grga, Povijest Splita I., str. 543.-544.
↑ ^2,0 ^2,1 Novak, Grga, Povijest Splita I., str. 544.

Literatura

Novak, Grga, Povijest Splita I., Čakavski sabor, Split, 1978.

Prethodnik:	Splitsko-makarska nadbiskupija	Nasljednik:
Peregrin od Aragonije (1403.)	Splitsko-makarska nadbiskupija	Petar X. Dišković (1413.-1426.)

Nedovršeni članak Dujam II. de Judicibus je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.

(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski

Salonitanski
biskupi

Sv. Venancije (250.-257.) • Sv. Dujam (284.-304.) • Prim (305.-325.) • Maksim I. (326.-346.) • Leontije (365.-381.) • Gajan (381.-391.) • Simferij (391.-405.) • Hezihij (405.-426.) • Pashazij (426.-443.) • Cezarij (443.-460.) • Justin (460.-473.) • Glicerije (474.-480.) • Honorije I. (481.-505.) • Januarije (505.-510.) • Stjepan (510.-527.) • Honorije II. (528.-547.) • Fortinijan (547.-554.) • Petar (554.-562.) • Probin (562.-566.) • Natalij (582.-592.) • Maksim II. (596.-610.) • Teodor (610.-614.)

Makarski
biskupi

Stjepan (oko 533.) • • • Valentin (1320.-1367.) • Ivan I. (1367.-1369.) • Jakov (1369.-1389.) • Ivan II. (1389.-1445.) • Franjo (1445.-1472.) • Andrija (1472.-?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615.-1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646.-1660.) • Marijan Lišnjić (1664.-1686.) • Nikola Bjanković (1698.-1730.) • Stjepan Blašković (1731.-1776.) • Fabijan Blašković (1777.-1819.)

Splitski nadbiskupi

Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840.-860.) • Justin (860.-876.) • Marin (881.-886.) • Teodozije Ninski (887.-890.) • Petar III. Splićanin (893.-912.) • Ivan II. (914.-925.)

Splitski
nadbiskupi
i metropoliti

Ivan II. (925.-928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970.-1000.) • Pavao (1015.-1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030.-1050.) • Ivan IV. (1050.-1059.) • Lovro Dalmatinac (1059.-1099.) • Krescencije Rimljanin (1100.-1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136.-1158.) • Absalom (1159.-1161.) • Petar VI. (1161.-1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167.-1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175.-1180.) • Petar VII. Ugrin (1185.-1187.) • Petar VIII. (1188.-1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198.-1217.) • Slavić (1217.-1219.) • Guncel (1221.-1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242.-1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243.-1244.) • Hugrin (1245.-1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249.-1266.) • Ivan VI. (1266.-1294.) • Jakob Arhiđakon (1294.-1297.) • Petar IX. (1297.-1324.) • Belijan (1324.-1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328.-1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349.-1388.) • Andrija I. Gualdo (1388.-1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407.-1420.) • Petar X. Dišković (1413.-1426.) • Franjo Malipiero (1427.-1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428.-1439.) • Jacobino Badoero (1439.-1451.) • Lovre II. Zanne (1452.-1473.) • Petar Riario (1473.-1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474.-1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476.-1479.) • Bartol II. Averoldo (1479.-1503.) • Bernard II. Zanne (1503.-1514.) • Andrija II. Cornello (1527.-1536.) • Marko Cornello (1536.) • Alojzije Michieli (1566.-1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575.-1602.) • Markantun de Dominis (1602.-1616.) • Sforza Ponzoni (1616.-1640.) • Leonard Bondumier (1641.-1667/8.) • Bonifacije Albani (1668.-1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678.-1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708.-1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720.-1730.) • Antun Kadčić (1730.-1746.) • Pacifik Bizza (1746.-1756.) • Nikola Dinarić (1756.-1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765.-1784.) • Lelije de Cippiko (1784.-1807.)

Splitsko-makarski
biskupi

Pavao Klement Miošić (1829.-1837.) • Fr. Benigno Albartini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840.-1843.) • Alojzije Marija Pini (1840.-1865.) • Marko Kalogjera (1866.-1888.) • Filip Frano Nakić (1889.-1910.) • Antun Đivoje (1911.-1917.) • Juraj Carić (1918.-1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923.-1954.) • Frane Franić (1954.-1969.)