Kiskunhalas
Kiskunhalas | |||
|---|---|---|---|
 | |||
| |||
| Koordinate: 46°25′N 19°29′E / 46.417°N 19.483°E / 46.417; 19.483 | |||
| Država |  Mađarska | ||
| Županija | Bács-Kiskun | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Róbert Fülöp | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 227.59 km²[1] | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 27,714[1] | ||
| - Urbana gustoća | 121.8 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 6400 | ||
| Pozivni broj | 077 | ||
| Službene stranice www.kiskunhalas | |||
| Karta | |||
  Kiskunhalas | |||
Kiskunhalas čita se Kiškunhalaš (hrvatski: Olaš, njemački: Hallasch) je grad na jugu Mađarske od 27,714 stanovnika[1], koji administrativno podpada pod Županiju Bács-Kiskun.
Geografske karakteristike
Kiskunhalas leži na najvišoj točci Kanala Dunav – Tisa – Dunav, udaljen 63 km jugozapadno od Kecskeméta, 148 km južno od Budimpešte i 56 km sjeveroistočno od Baje.
Historija
Kiskunhalas je prvi put dokumentiran 1347. Za osmanske okupacije dvaput su ga opljačkali i palili Tatari (1566. i1596). Mjesto je toliko opustilo, da je početkom 17. vijeka, kolonizirano novim stanovnicima
Među stanovnicima Kiskunhalasa se raširio protestantizam, pa je 1754 kažnjen tako da mu je oduzet položaj administrativnog centra Male Kumanije koji je dotada imao.
Tokom 19. vijeka počeo se industrijalizirati pa je 1872. dobio status grada.
Pobratimski gradovi
Rumunjska, Sfântu Gheorghe
Srbija, Subotica- Srbija, Kanjiža
Njemačka, Kronach
Poljska, Nowy Sącz
Mađarska, Hódmezővásárhely
Letonija, Aizkrauklė
Izvori
Vanjske veze
Kiskunhalas na Wikimedijinoj ostavi
- Službene stranice Kiskunhalasa (hu)
 | Ovaj članak o geografiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti. |
