Lambda barion

Lambda barioni su obitelj subatomskih hadronskih čestica simbola Λ0, Λ+
c
, Λ0
b
, i Λ+
t
, elementarnog naboja +1 ili 0. Po građi su barioni koje sačinjavaju tri različita kvarka: jedan gornji, jedan donji, i još jedan kvark: strani (Λ0), čarobni (Λ+
c
), dubinski (Λ0
b
), ili vršni+
t
). Vršni Lambda barion (prema predviđanjima) nije moguće promotriti jer Standardni model predviđa poluvrijeme raspada vršnog kvarka na oko 5×10−25 s.[1] To je oko jedne dvadesetine minimalnog vremena potrebnog da djeluje jaka nuklearna sila, pa se zbog toga ne stvaraju hadroni.

Lambda barion Λ0 su u listopadu 1950, otkrili V. D. Hopper i S. Biswas sa Sveučilišta u Melbourneu, kao neutralnu V česticu (tešku, nestabilnu česticu koja se raspada na dva produkta) s protonom kao raspadnim produktom, točno ju odredivši kao barion, umjesto kao mezon[2] tj., vrstom različitom od K mezona kojeg su 1947. otkrili Rochester i Butler;[3] K mezone su stvarale kozmičke zrake u foto emulzijama u balonu na oko 21,000 m u zraku.[4] Iako je očekivano postojanje čestice prije raspada ~1×10−23 s,[5] čestica je postojala čak ~1×10−10 s.[6] Svojstvo koje joj je to omogućilo nazvano je stranost i dovelo je do otkrića stranog kvarka.[5] Nadalje, takva otkrića vodila su do postavljanja principa poznatog kao očuvanje stranosti, prema kojem se čestice raspadaju sporije ukoliko pokazuju stranost (jer ne-slabe metode čestičnog raspada moraju očuvati stranost raspadajućeg bariona).[5]

Lambda barion je opažen i u atomskim jezgrama zvanim hyperjezgre. Takve jezgre sadrže isti broj protona i neutrona kao i obična jezgra, no također sadrže jednu (ili, rjeđe, dvije) Lambda čestice.[7] U tom slučaju, Lambda ulazi u središte atomske jezgre (nije ni proton ni neutron, pa na česticu ne utječe Paulijev princip isključenja), i još čvršće drži jezgru skupa zbog interakcije putem jake nuklearne sile. U litijevom izotopu (Λ7Li), Lambda je učinila jezgru 19% manjom.[8]

Popis

Lambda barioni
Ime čestice Simbol Građa Masa u mirovanju (MeV/c2) Izospin Spin i paritet Q (e) Stranost Čarobnost Dubokost Vršnost Vrijeme poluraspada (s) Raspada se na
Lambda[1] Λ0 uds 1115.683±0.006 0 12+ 0 −1 0 0 0 (2.631±0.020)×10−10 p+ + π− ili

n0 + π0

čarobna Lambda[2] Λ+
c
udc 2286.46±0.14 0 12 + +1 0 +1 0 0 (2.00±0.06)×10−13 See Λ+

c decay modes

dubinska Lambda[3] Λ0
b
udb 5620.2±1.6 0 12 + 0 0 0 −1 0 1.409+0.055

−0.054×10−12

See Λ0

b decay modes

vršna Lambda Λ+
t
udt 0 12 + +1 0 0 0 +1

Izvori

  1. A. Quadt (2006).
  2. Hopper, V.D.; Biswas, S. (1950).
  3. Rochester, G.D.; Butler, C.C. (1947).
  4. Pais, Abraham (1986).
  5. 5,0 5,1 5,2 The Strange Quark
  6. C. Amsler et al. (2008): Particle listings – Λ
  7. "Media Advisory: The Heaviest Known Antimatter" Arhivirano 2017-02-11 na Wayback Machine-u. bnl.gov. 
  8. Brumfiel, Geoff.
  • p
  • r
  • u
Čestice u fizici
Elementarne čestice
u  d  c  s  t  b
e- e+ μ- μ+ τ- τ+  νe νe  μe μe  τe τe
γ  g  W± Z
Ostale
Duhovi
Hipotetske
Gluino  Gravitino
Ostali
Aksino  Bozino  Chargino  Higgsino  Neutralino   Sfermion
Ostale
A0  Dilaton  G  Higgsov bozon  Majoron  Tahion Y   W'  Z'  Sterilni neutrino
Složene
Barioni / Hiperioni
N (n p Δ  Λ  Σ  Ξ  Ω
Mezoni / Kvarkoniji
π   ρ   η η′   φ   ω   J/ψ   ϒ   θ   K   B   D   T
Druge
Atomska jezgra  Atomi  Egzotični atomi (Pozitronij  Mionij  Onij)  Molekule
Hipotetske
Egzotični hadroni
Egzotični barioni
Dibarion  Pentakvark
Egzotični mezoni
Glueball  Tetrakvark
Ostale
Mezonska molekula  Pomeron
Kvazičestice
Davydov soliton  Eksciton  Magnon  Fonon  Plazmaron  Plazmon  Polariton  Polaron  Roton
Popisi
Popis čestica  Popis kvazičestica  Popis bariona  Popis mezona  Kronologija otkrića čestica
Wikipedia books
Hadronska tvar: Hadronic Matter  Čestice standardnog modela: Particles of the Standard Model