Ljubomir Simović

Ljubomir Simović
Biografske informacije
Rođenje2. 12. 1935. (1935-12-02) (dob: 88)
Obrazovanje
Alma materUniverzitet u Beogradu
Zanimanjeknjiževnik, prevodilac
Opus
Znamenita djela

Ljubomir Simović (Užice, 2. decembar 1935) je dramski pisac, pesnik, romansijer, prevodilac, redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Biografija

Rođen je 2. decembra 1935. godine u Užicu, od oca Dragiše, obućara i majke Radojke, iz sarajevske porodice Cvijić. Osnovnu školu, niže razrede gimanzije i učiteljsku školu završio je u Užicu. Godine 1962. diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za istoriju jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik. Kao student bio je član redakcije i odgovorni urednik studentskog književnog lista “Vidici”. Piše pesme, drame, romane, eseje, književne kritike. Prevodi sa italijanskog i ruskog jezika. Prvu pesmu pod nazivom „Jutro” objavio je, kao učenik Učiteljske škole, u “Učiteljskoj iskri” (1951). Nastavio je da objavljuje u “Vestima”, “Mladoj kulturi”, “Omladini”, “Studentu”, “Letopisu Matice srpske”, “Međaju”, “Politici”, “Ninu” i drugim listovima i časopisima. Krajem pedesetih godina prošlog veka, radio je honorarno u Omladinskom programu Radio Beograda. Ceo radni vek proveo je kao urednik Umetničke redakcije Prvog programa Radio Beograda. Inspiraciju za prve pesničke radove nalazio je u Užicu i okolini, mentalitetu Užičana i njihovom razvijenom smislu za humor i osećanje jezika. Drame su, kao i pesme, tematski vezane za zavičajno Užice, istorijsku prošlost i tradiciju. Njegove pesme i drame nalaze se u svim antologijama srpskog pesništva i drame. Dela su mu prevedena na gotovo sve evropske jezike a drame izvođene u pozorištima širom Srbije ali i na mnogim svetskim scenama: Francuskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Meksiku, Češkoj, Nemačkoj, Rusiji. Švajcarskoj, Poljskoj, Belgiji, Kanadi, Maroku idr.

Pesme

Balada o Stojkovićima

Pesničke knjige

  • Slovenske elegije (1958),
  • Veseli grobovi (1961),
  • Poslednja zemlja (1964),
  • Šlemovi (1967),
  • Uoči trećih petlova (1972),
  • Subota (1976),
  • Vidik na dve vode (1980),
  • Um za morem (1982),
  • Deset obraćanja Bogorodici Trojeručici hilandarskoj (1983),
  • Istočnice (sa crtežima Marija Maskarelija, 1983),
  • Gornji grad (1990, dva izdanja),
  • Igla i konac (1992)
  • Ljuska od jajeta (1998).
  • Odlazak Rastka Nemanjića na Svetu goru

Izbor iz Simovićevog pesništva objavljen je u knjigama:

Izabrane pesme (1980), Hleb i so (1985, 1987), Istočnice i druge pesme (1994) i Učenje u mraku (1995). U zajedničkom izdanju Grada teatra Budve i podgoričkog „Oktoiha“, u ediciji „Nagrađeni pisci“, u kojoj se štampaju dela dobitnika nagrade „Stefan Mitrov Ljubisa“, objavljeno je 1998, Simovićevo troknjižje, koje bi se moglo nazvati užičkom pesničkom trilogijom: Vidik na dve vode, Istočnice i Igla i konac.

Pesma Deset obraćanja Bogorodici Trojeručici hilandarskoj štampana je kao bibliofilsko izdanje Jovice Veljovića, u Hamburgu, 1997. godine.

Sabrane pesme Ljubomira Simovića objavljene su u izdanju „Stubova kulture“ 1999. godine.

Drame

Simović je napisao četiri drame: Hasanaginica, Čudo u Šarganu, Putujuće pozorište Šopalović i Boj na Kosovu. Drame su mu izvođene na mnogim našim scenama, kao i u inostranstvu. Najviše uspeha postiglo je Putujuće pozorište Šopalović, koje je postavljeno na scenama Poljske, Češke, Slovačke, Francuske, Švajcarske, Kanade i Belgije, kao i u jednom francuskom pozorištu u Maroku, u Kazablanki. Simovićeve drame su izvođene i u pozorištima Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije.

Po drami Boj na Kosovu snimljen je istoimeni film.

Eseji

Simovićevi eseji o srpskim pesnicima skupljeni su u tri izdanja knjige Duplo dno (1983, 1991, 2001), dok su njegovi eseji, besede, razgovori, pisma i ostali tekstovi na druge teme, uključujući i političke, štampani u knjigama Kovačnica na Čakovini (1990), Galop na puževima (1994; drugo, dopunjeno, izdanje 1997), Novi galop na puževima (1999), Žabe u redu pred potkivačnicom (2016).

Knjige

Dnevnik snova objavljen je, pod naslovom Snevnik, u časopisu „Delo“, 1-2, 1987. Posebno izdanje Snevnika, uz to i znatno dopunjeno, objavljeno je 1998. godine.

Dva izdanja knjige Užice sa vranama (hronika, koja je povremeno roman, ili roman, koji je povremeno hronika), štampana su tokom 1996. godine.

Simovićeva Dela u pet knjiga objavljena su 1991. godine.

Prevodi Simovićevih pesama i drama štampani su u mnogim stranim antologijama i zbornicima, u književnim i pozorišnim časopisima, kao i u posebnim knjigama.

Izdavačka kuća „Tanesi” objavila je njegovu knjigu putopisa „Do Oba i Huangpua” 2016. godine.

Akademik

Petnaestog decembra 1988. godine Simović je izabran za dopisnog, a 27. oktobra 1994. godine za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti.

Nagrade i priznanja

Kao predstave u celini, Simovićeve drame su dva puta pobedile na Sterijinom pozorju: Putujuće pozorište Šopalović, u izvođenju „Jugoslovenskog dramskog pozorišta“, u režiji Dejana Mijača, 1986, i Čudo u Šarganu, u izvođenju „Srpskog narodnog pozorišta“ iz Novog Sada, u režiji Egona Savina, 1993. godine.

Simović je dobitnik više književnih i pozorišnih nagrada:

Literatura

  1. BIOGRAFSKI leksikon Zlatiborskog okruga/ urednik Milija J. Knežević.- Beograd: Udruženje Užičana, 2006
  2. Ljubomir Simović: pamtivek/ urednik Predrag Marković.- Beograd: Stubovi kulture, 2010
  3. Pregled književnosti užičkog kraja/ Milutin Pašić. – Užice: Kadinjača, 1996
  4. Četiri večeri sa Ljubomirom Simovićem/ Miloš Jevtić. – Užice: Art, 1999
  5. Književno delo Ljubomira Simovića. - Međaj: časopis za književnost, umetnost i kulturu, 1987, god. VIII, br. 13-14

Reference

  1. Ljubomiru Simoviću nagrada SKZ (B92, 28. novembar 2013)

Spoljašnje veze

  • Biografija na sajtu SANU Arhivirano 2014-04-13 na Wayback Machine-u
  • Sabrana dela Ljubomira Simovića u elektronskom obliku - iBiblioteka Arhivirano 2017-07-10 na Wayback Machine-u
  • Ljubomir Simović na sajtu IMDb
  • Ljubomir Simović, „Užice sa vranama“
  • Poezija je nešto drugo, u odnosu na sve („Politika“, 1. januar 2010)
  • U strahu od crnog biramo sivo („Večernje novosti“, 22. april 2011)
  • Propevalo je naše jezičko i kulturno pamćenje („Politika“, 12. jun 2011)
  • Učio sam od svakog koga sam čitao („Politika“, 14. oktobar 2012)
  • Mnogo je žaba pred potkivačnicom („Politika“, 15. februar 2015)
  • Biblija kao bedeker („Politika”, 26. februar 2017)
  • p
  • r
  • u
na dan 17. maja 2017.
  • p
  • r
  • u
Odeljenje za matematiku, fiziku i geo-nauke
Redovni
  • Milan Damnjanović
  • Aleksandar Ivić
  • Vidojko Jović
  • Zoran Knežević
  • Nikola Konjević
  • Vojislav Marić
  • Milosav Marjanović
  • Fedor Mesinger
  • Gradimir Milovanović
  • Stevan Pilipović
  • Miljko Satarić
  • Bogoljub Stanković
  • Stevo Todorčević
  • Olga Hadžić
  • Fedor Herbut
  • Dragoš Cvetković
  • Đorđe Šijački
Dopisni
  • Zaviša Janjić
  • Branislav Jelenković
  • Slobodan Marković
  • Miodrag Mateljević
  • Zoran Radović
  • Vladimir Rakočević
  • Milan Sudar
  • Vladica Cvetković
Van radnog sastava
  • Nemanja Kaloper
Inostrani
  • Andre Berže
  • Ivan Božović
  • Ditrih H. Velte
  • Pjer Lena
  • Bogdan Maglić
  • Sergej Petrovič Novikov
  • Zoran Obradović
  • Jurij Colakovič Oganesjan
  • Đerđ Panto
  • Blagovest Sendov
  • Laslo Foro
  • Anton Cajlinger
  • Endre Šili
  • p
  • r
  • u
Odeljenje hemijskih i bioloških nauka
Redovni
  • Marko Anđelković
  • Miroslav Gašić
  • Ivan Gutman
  • Dragoslav Marinković
  • Slavko Mentus
  • Miljenko Perić
  • Vladimir Stevanović
  • Milena Stevanović
  • Dušan Čamprag
  • Živorad Čeković
  • Dragan Škorić
  • Bogdan Šolaja
Dopisni
  • Radoslav Adžić
  • Miloš Đuran
  • Slobodan Milosavljević
  • Radmila Petanović
  • Velimir Popsavin
  • Radomir Saičić
Van radnog sastava
  • Dražen Zimonjić
  • Nenad Kostić
  • Slobodan Macura
  • Stanko Stojilković
  • Radomir Crkvenjakov
Inostrani
  • Fransisko J. Ajala
  • Vajat Anderson
  • Branislav Vidić
  • Gordana Vunjak Novaković
  • Drago Grdenić
  • Pol Gringard
  • Frank Karas
  • Sejmur Koen
  • Velibor Krsmanović
  • Zoran S. Petrović
  • Stenli Prusiner
  • Čintamani Nagesa Ramačandra Rao
  • Milan Stojanović
  • Miha Tišler
  • Dušan Hadži
  • p
  • r
  • u
Odeljenje tehničkih nauka
Redovni
  • Teodor Atanacković
  • Antonije Đorđević
  • Vladan Đorđević
  • Đorđe Đukić
  • Zoran Đurić
  • Dušan Milović
  • Pantelija Nikolić
  • Boško D. Petrović
  • Zoran Lj. Petrović
  • Dejan Popović
  • Zoran V. Popović
  • Momčilo M. Ristić
  • Ninoslav Stojadinović
  • Dušan Teodorović
  • Nikola Hajdin
Dopisni
Inostrani
  • Valerij Vasiljevič Kozlov
  • Vukan Vučić
  • Miloš Ercegovac
  • Antoni Kunadis
  • Tošijaki Makabe
  • Ingo Miler
  • Čedomir Petrović
  • Zoja Popović
  • Zoran D. Popović
  • Valerij Vladimirovič Skorohod
  • Feliks Leonidovič Černousko
  • Dragoslav Šiljak
  • p
  • r
  • u
Odeljenje medicinskih nauka
Redovni
  • Vladimir Bumbaširević
  • Vladimir Kanjuh
  • Zoran L. Kovačević
  • Vladimir Kostić (predsednik SANU)
  • Nebojša Lalić
  • Vojislav Leković
  • Dušica Lečić Toševski
  • Dragan Micić
  • Miodrag Ostojić
  • Predrag Peško
  • Đorđe Radak
  • Ninoslav Radovanović
  • Nebojša Radunović
  • Ljubiša Rakić
  • Jovan Hadži-Đokić
  • Miodrag Čolić
  • Radoje Čolović
  • Veselinka Šušić
Dopisni
Van radnog sastava
  • Stojanka Aleksić
  • Dragutin Vukotić
  • Milan Stevanović
  • Dragan Švrakić
Inostrani
  • Mihail Veniaminovič Ugrumov
  • Torsten Vizel
  • Veljko Vlaisavljević
  • Rože Gilman
  • Ronald Grosart Matiček
  • Berislav Zloković
  • Tamio Jamakava
  • Tibor Kašai
  • Antonio Kolombo
  • Karolji Lapiš
  • Aleksandar Margulis
  • Euđenio Pikano
  • Momir Polenaković
  • Paško Rakić
  • Vasilios Tanopulos
  • Gaetano Tijene
  • Pavlos Tutuzas
  • Feliks Unger
  • Jevgenij Ivanovič Čazov
  • p
  • r
  • u
Odeljenje jezika i književnosti
Redovni
Dopisni
Van radnog sastava
Inostrani
  • Vladimir Nikolajevič Vojnovič
  • Per Jakobsen
  • Manfred Jenihen
  • Rolf-Diter Kluge
  • Đerđ Konrad
  • Rajnhard Lauer
  • Gerhard Neveklovski
  • Antonije Tahiaos
  • Svetlana Mihajlovna Tolstoj
  • Zuzana Topolinjska
  • Vlada Urošević
  • Peter Handke
  • Ronald Harvud
  • Robert Hodel
  • Ivan Čarota
  • Aksinija Džurova
  • Gabrijela Šubert
  • p
  • r
  • u
Odeljenje društvenih nauka
Redovni
  • Danilo Basta
  • Tibor Varadi
  • Časlav Ocić
  • Dimitrije Stefanović
  • Kosta Čavoški
Dopisni
  • Aleksandar Kostić
Inostrani
  • p
  • r
  • u
Odeljenje istorijskih nauka
Redovni
Dopisni
  • Ljubodrag Dimić
  • Miodrag Marković
  • Slavenko Terzić
Van radnog sastava
  • Jelena Milojković-Đurić
  • Vlado Strugar
  • Slobodan Ćurčić
Inostrani
  • Žan-Pol Bled
  • Tjaling Vaterbolk
  • Panajotis Vokotopulos
  • Cvetan Grozdanov
  • Jelena Guskova
  • Noel Dival
  • Engelina Sergejevna Smirnova
  • Anatolij Arkadjevič Turilov
  • Harald Hauptman
  • p
  • r
  • u
Odeljenje likovne i muzičke umetnosti
Redovni
  • Svetomir Arsić-Basara
  • Dejan Despić
  • Isidora Žebeljan
  • Ivan Jevtić
  • Milan Lojanica
  • Branislav Mitrović
  • Petar Omčikus
  • Dušan Otašević
  • Todor Stevanović
Dopisni
  • Svetislav Božić
  • Milan Marić
  • Milica Stevanović
Van radnog sastava
  • Vladimir Veličković
Inostrani
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 115445205
  • LCCN: n83142727
  • ISNI: 0000 0001 0938 2226
  • GND: 119277514
  • SUDOC: 029703433
  • BNF: cb121270539 (podaci)
  • BIBSYS: 90548581
  • NLA: 35172975
  • NKC: js2006312247
  • CONOR.SI: 25245027
  • NSK: 000000855