Sztum
Sztum | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 53°55′N 19°21′E / 53.917°N 19.350°E / 53.917; 19.350 | |
| Država |  Poljska |
| Vojvodstvo | Pomeransko |
| Grad sa pravom povjata | |
| Gradska prava | 1416.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Leszek Jan Tabor |
| Površina | |
| - Ukupna | 4.590 km²[2] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 9,870[2] |
| - Gustoća | 2,150 stan. / km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 82-400[2] |
| Pozivni broj | +48 55 |
| Karta | |
  Sztum class=notpageimage| Pozicija Sztuma u Poljskoj | |
Sztum (njemački: Stuhm) je grad od 9,870 stanovnika[2] na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.
Geografske karakteristike
Sztum leži u slivu Visle na prevlaci između Barlewickog i Sztumskog jezera, udaljen 14 km sjeverno od Malborka.
Historija
Sztum je nikao još za rimskih vremena (tragovi kuća). Za srednjeg vijeka bio je utvrđeno naselje Starih Prusa, koje su 1236. zauzeli Teutonski vitezovi. Oni su između 1326.-36 podigli zamak, koji im je služio kao jedno od najvažnijih uporišta u Pomeraniji.[1]
Teutonci su Stuhmu dodjelili gradska prava 1416.[1] Nakon Trinaestgodišnjeg rata i sklapanja Mirovni sporazuma u Toruńu 1466. Stuhm je podpao pod Kraljevinu Poljsku. Od 1772. je dio Kraljevine Pruske u kojoj se nakon dolaska željeznice 1882., razvio kao industrijski gradić.[1]
Nakon Prvog svjetskog rata - 1920. održan je plebiscit u kom je većina odlučila za ostanak u Njemačkoj. Stuhm je tek nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. postao dio Narodne Republike Poljske.[1]
Znamenitosti
Najveće znamenitosti Sztuma su grada je zamak iz 14. vijeka (restauriran u 15. i 19. vijeku) i crkva sa početka 17. vijeka.[1]
Privreda
Sztum je grad metalne, prehrambene i drvne industrije, poznat po velikom zatvoru.[1]
Pobratimski gradovi
Sztum ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[3]
Ritterhude, Njemačka
Val-de-Reuil, Francuska
Polesk Rusija
Kupiškis, Litvanija
Izvori
Vanjske veze
Sztum na Wikimedijinoj ostavi
- Sztum (službene stranice) (pl)
